Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan organizirala je, u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO), u Europskom parlamentu konferenciju pod nazivom "Bolja hrana za bolje zdravlje". Tema konferencije je bila borba protiv debljine i pretilosti te povezanih kroničnih bolesti kroz smanjenje udjela soli, šećera i masti u proizvodnji hrane.
"Prema podacima SZO preko pedeset posto građana u europskoj regiji ima prekomjernu tjelesnu težinu, a čak 20 posto ih je pretilo. Europa je najgora u svijetu po stopi smrtnih ishoda od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka. Glavni razlog za to su prehrambene navike i nezdrav sastav hrane. Vlasti EU i država članica, predstavnici prehrambene industrije i svi ostali dionici moraju djelovati zajedno, jer cijena koju plaćamo u vidu troškova liječenja, bolovanja i ljudskih života, je prevelika", kazala prilikom otvaranja konferencije dr. Borzan.
Između ostalih, na konferenciji su govorili glavni predstavnik SZO pri EU prof. Roberto Bertollini, zamjenik generalnog direktora Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane dr. Martin Seychell, zamjenik direktora europskog Udruženja proizvođača hrane i pića Dirk Jacobs, predstavnica udruženja trgovaca EuroCommerce Marina Valverde Lopez te potpredsjednica Europskog parlamenta Mairead Mcguinness.
Predstavnik Europske komisije dr. Martin Seychell je govorio o nedavno objavljenom radnom dokumentu Komisije o trans masnim kiselinama, vrsti nezasićenih masnih kiselina koja je izuzetno štetna za zdravlje, pogotovo krvožilnog sustava. Najčešće se nalaze u margarinu, polugotovoj hrani i prženoj brzoj hrani.
"Pozdravljam najave da bi Komisija mogla zakonom propisati dopuštene granice trans masnih kiselina. Računa se da od bolesti srca i krvožilnog sustava godišnje u EU umre 660 tisuća ljudi, a te masti su identificirane kao sastojak koji je pojedinačno najštetniji. Prije nekoliko mjeseci su čak i veliki proizvođači hrane Nestle, Mars, Kellogs i Mondelez otvorenim pismom tražili od Komisije da gornju granicu za trans masti u hrani postavi na 2 grama u 100 grama masti," kazala je Borzan istaknuvši kako su to već učinile neke zemlje poput Danske i Austrije.
Predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije su govorili o zabrinjavajućim statistikama od kojih valja izdvojiti da su segment populacije koji se najbrže deblja u Europi adolescenti u njenom istočnom dijelu, dakle i u Hrvatskoj. Od 2002. taj broj se skoro udvostručio, s 11.5 na 18.5 posto populacije.
"Prekomjerni unos soli, masti i šećera je glavni razlog što se danas suočavamo s ovakvom epidemijom pretilosti u Europi. Kako bi se ti trendovi obrnuli, dnevno preporučujemo 5 grama soli te 5 i 10 posto šećera i masti u dnevnom unosu kalorija. U ovom trenutku, jako je malo europskih zemalja blizu tih brojki. Kada bi se do 2030. broj pretilih u EU smanjio za 5 posto, računamo da bi se spasilo 9 milijuna života," kazao je predstavnik SZO, prof. Bertollini.
Predstavnici proizvođača i trgovaca su govorili o modelima smanjenja udjela soli, šećera i masti u proizvodnji i prodaji hrane iz perspektive prehrambene industrije. Složili su se da je situacija zabrinjavajuća te iskazali volju da surađuju s nacionalnim i europskim vlastima kako bi se iznašla rješenja. No, uz određene rezerve o rokovima i zakonskim ograničenjima.
"Slažem se da ne možemo preko noći promijeniti navike i ukuse građana. Čak 77 posto hrane koju konzumiraju je iz trgovina ili restorana, dakle oni nemaju mogućnost utjecati na koliko npr. soli sadrži. Ako preko noći zakonom prepolovimo udio soli u kupovnoj hrani ljudima će biti bljutava i sami će je soliti. Isto tako, ako to napravi Hrvatska, a npr. Slovenija ne, građani će jednostavno kupovati slanije slovenske proizvode koji imaju okus na koji su navikli. Dakle, promjene moraju biti postepene i na razini cijele EU," izložila je Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta.
Nakon konferencije dogovorena je dugoročna suradnja između SZO i ureda zastupnice Borzan u cilju promicanja zdrave prehrane i promjena europskog zakonodavstva
